Bitcoin skočio iznad 87.000 dolara. Kriptotržište ponovno hvata zamah – Market info

Tržište kriptovaluta ponovno je snažno raslo tijekom proteklih 14 dana. Ukupna tržišna kapitalizacija u tom je razdoblju porasla s 2,31 bilijuna eura na 2,58 bilijuna eura. Cijena Bitcoina porasla je značajnih 11,7 %, sa 67.647 € na 75.580 €.

Fear & Greed Index u posljednjih je 14 dana porastao sa 65 na 71 bod. Ova vrijednost nalazi se u zoni „pohlepe“. Zbog snažnog rasta kriptotržišta u cjelini, Altcoin Season Index porastao je s 43 na 53 boda.

Izvor: CoinMarketCap

Bitcoin skočio iznad 87.000 dolara. Kriptotržište ponovno hvata zamah

Tržište kriptovaluta iza sebe ima nekoliko iznimno snažnih dana. Nakon tjedana neizvjesnosti Bitcoin je snažno porastao i probio granicu od 87.000 dolara. Samo nekoliko dana ranije trgovao se oko 76.000 dolara. Zajedno s Bitcoinom raste i ostatak tržišta, dok se raspoloženje ulagača brzo mijenja. Sve se to događa unatoč tome što je američka središnja banka prošlog tjedna poduzela potez koji u uobičajenim okolnostima nije osobito povoljan za kriptovalute.

Američki Fed 16. rujna povećao je ključnu kamatnu stopu za 0,25 postotnih bodova, na raspon od 3,75 do 4 %. Bilo je to prvo povećanje kamatnih stopa u posljednje tri godine, a središnja banka istodobno je naznačila da borba protiv inflacije još nije završena. Više kamatne stope obično znače nepovoljnije uvjete za rizičnu imovinu jer sigurnije investicije čine privlačnijima, a kapital skupljim. Ovoga puta, međutim, kriptotržište reagiralo je potpuno suprotno. Umjesto daljnjeg pada, Bitcoin je ubrzao i od odluke Feda porastao za nekoliko tisuća dolara. Pozitivno raspoloženje prenijelo se i na američke dionice, pri čemu je tehnološki Nasdaq u ponedjeljak zatvoren na povijesnom maksimumu.

Posljednjih dana rasli su i altcoini. Značajno su ojačali, primjerice, Sui, Avalanche i Dogecoin, dok se interes ulagača ponovno širi i izvan najvećih kriptovaluta. Bitcoin je od početka trećeg tromjesečja porastao za više od 40 %, što nakon zahtjevnije prve polovice godine donosi potpuno drugačiju atmosferu na tržištu. Kupci se vraćaju, a aktivnost trgovanja snažno raste. Snažan poticaj dolazi i od američkih ulagača. Spot Bitcoin ETF-ovi u ponedjeljak su zabilježili neto priljeve od 999 milijuna dolara, što je bio njihov najbolji dan u gotovo jedanaest mjeseci. Povratak kapitala u ETF-ove važan je signal jer pokazuje da rast ne pokreću samo kratkoročne špekulacije malih trgovaca, nego se na tržište u velikoj mjeri vraćaju i ulagači koji koriste regulirane burzovno trgovane proizvode.

Dio snažnog rasta potaknuli su i trgovci koji su se kladili na pad kriptotržišta. Kada je Bitcoin počeo probijati svoje rujanske maksimume, na tržištu se pokrenuo val likvidacija kratkih pozicija. U 24 sata likvidirane su pozicije vrijedne gotovo 648 milijuna dolara, što je stvorilo dodatni pritisak na kupnju Bitcoina i pomoglo njegovoj cijeni da snažno poraste. Nakon mjeseci opreza na tržište se ponovno vraćaju izraženiji optimizam i veća sklonost riziku. Nakon probijanja granice od 87.000 USD Bitcoin je ušao u cjenovni raspon koji tržište nije vidjelo nekoliko mjeseci, dok sljedeću važnu psihološku granicu predstavlja 90.000 dolara. Rastući priljevi u ETF-ove, snažnija potražnja i povratak optimizma stvaraju povoljno okruženje za nastavak rasta. Istodobno, međutim, raste pritisak na realizaciju dobiti, pa se ne mogu isključiti snažniji pomaci u oba smjera. Kraj rujna tako donosi osjetno bolje raspoloženje na kriptotržištu, a Bitcoin nakon snažnog rasta ponovno privlači pozornost ulagača. Izvor

CLARITY Act nije prošao u Senatu, a pravila za kriptotržište se odgađaju

Sjedinjene Američke Države približile su se usvajanju jednog od najvažnijih zakona o kriptovalutama posljednjih godina. CLARITY Act trebao je donijeti jasnija pravila za digitalnu imovinu i prije svega odrediti koje kriptovalute potpadaju pod nadzor Komisije za vrijednosne papire i burze (SEC), a koje pod Komisiju za trgovanje robnim terminskim ugovorima (CFTC). Prijedlog je već u srpnju 2025. prošao Zastupnički dom omjerom glasova 294 prema 134. Međutim, 15. rujna 2026. nije uspio proći u Senatu. Pritom nije riječ o konačnom glasovanju o samom zakonu, već o proceduralnom koraku koji je trebao otvoriti put njegovu daljnjem razmatranju. Za prolazak je bilo potrebno 60 glasova, no rezultat je bio 49 za i 50 protiv. Protiv su glasali i republikanci Susan Collins, Josh Hawley i Jerry Moran. Republikanac Thom Tillis također je glasao protiv. CLARITY Act nije konačno odbačen, ali njegovo je usvajanje odgođeno na neodređeno vrijeme.

Sam prijedlog trebao je riješiti problem s kojim se američko kriptotržište suočava već godinama – nejasnu granicu između vrijednosnih papira i roba. Upravo o toj razlici ovisi koja se pravila primjenjuju na određeni token ili uslugu te koji regulator nad njima provodi nadzor. CLARITY Act trebao je proširiti ovlasti CFTC-a nad spot tržištem digitalnih roba i istodobno preciznije definirati ulogu SEC-a. Nakon više od godinu dana pregovora prijedlog je narastao na stotine stranica, a neposredno prije glasovanja u njega su ugrađene dodatne izmjene. One su se odnosile, primjerice, na DeFi protokole, pravila protiv pranja novca, ovlasti državnih tužitelja te zaštitu banaka od mogućeg odljeva depozita u stablecoin proizvode. Ni te izmjene ipak nisu bile dovoljne za dobivanje potrebne podrške. Dio demokrata zahtijevao je stroža etička pravila za visoke javne dužnosnike s financijskim interesima u kripto sektoru. Važna tema pritom su postale i kripto aktivnosti obitelji predsjednika Donalda Trumpa. Ostale primjedbe odnosile su se na borbu protiv nezakonitih financijskih aktivnosti i pravila za decentralizirane usluge. Primjedbe je imalo i bankarsko lobiranje, koje je upozoravalo da bi neki stablecoin proizvodi mogli povući depozite iz tradicionalnih banaka. Autori zakona, s druge strane, tvrdili su da konačna verzija već sadrži opsežne kompromise, uključujući nove etičke odredbe i veću zaštitu lokalnih banaka.

Neuspješno glasovanje znači da američko kriptotržište zasad neće dobiti jedinstveni zakonski okvir koji je sektor očekivao. Veći dio posla tako se ponovno prebacuje na SEC i CFTC, koji mogu pripremati pravila u okviru svojih postojećih ovlasti. Takvo rješenje, međutim, nije stabilno kao zakonodavstvo koje je usvojio Kongres. Regulatorna pravila buduća administracija može promijeniti, a mogu postati i predmet sudskih sporova. Predsjednik SEC-a Paul Atkins također je upozoravao da će dugoročna pravila za kriptotržište bez zakonodavne potpore biti ranjivija. Neuspjeh u Senatu istodobno pokazuje snažan kontrast s 2025. godinom, kada je Kongres uz podršku obje stranke uspio usvojiti GENIUS Act, kojim su uspostavljena savezna pravila za stablecoine.

Priča o CLARITY Actu ipak nije završena. Skupina demokrata, uključujući Kirsten Gillibrand, dan nakon glasovanja izjavila je da želi nastaviti pregovore i da i dalje podržava stvaranje zajedničkog regulatornog okvira. Pitanje tako više nije samo hoće li Sjedinjene Američke Države usvojiti pravila za šire kriptotržište, već i hoće li zakonodavci uspjeti pronaći kompromis još tijekom aktualnog saziva Kongresa. Izvor

Strategy povećao svoje Bitcoin rezerve za 950 BTC

Tvrtka Strategy nakon tri tjedna ponovno se vratila kupnji Bitcoina. Između 14. i 20. rujna kupila je 950 BTC za 75,7 milijuna dolara, uz prosječnu kupovnu cijenu od 79.670 dolara po Bitcoinu, uključujući naknade. Riječ je o prvoj kupnji od kraja kolovoza, kada je tvrtka svojim rezervama dodala 4.603 BTC za 370 milijuna dolara. Nakon najnovije transakcije Strategy tako drži ukupno 846.000 BTC, za koje je dosad platio nevjerojatnih 63,8 milijardi dolara. Prosječna kupovna cijena cijelog portfelja iznosi 75.416 dolara po BTC-u. Tvrtka tako posjeduje približno 4 % maksimalne ponude Bitcoina i i dalje je među njegovim najvećim korporativnim vlasnicima na svijetu.

Tablica posljednjih 20 kupnji i prodaja BTC-a

Izvor: Strategy

Zanimljiv je i način na koji je Strategy financirao najnoviju transakciju. Ovaj put kupnja nije financirana prodajom novih dionica, kao što je bio slučaj kod nekoliko prethodnih kupnji. Cijelih 75,7 milijuna dolara plaćeno je iz novčanih rezervi tvrtke. Strategy je istodobno poduzeo i dodatne korake u području financiranja svojih financijskih proizvoda. Tijekom rujna iskoristio je 174 milijuna dolara za otkup 1,77 milijuna povlaštenih dionica STRC. Za taj je potez tako potrošio više nego dvostruko veći iznos od onoga koji je uložio u najnoviju kupnju Bitcoina.

Najnovija kupnja Bitcoina dolazi nakon razdoblja u kojem je Strategy smanjio dio svojih Bitcoin rezervi. Krajem lipnja držao je 846.000 BTC, no tijekom srpnja i kolovoza dio njih je prodao, pa je njegova zaliha sredinom kolovoza pala na 840.447 BTC. Krajem kolovoza Strategy je ponovno kupio 4.603 BTC, a najnovijom kupnjom 950 BTC povećao je svoje ukupne rezerve ponovno na 846.000 Bitcoina. Objava je stigla i u trenutku oporavka kriptotržišta, kada je cijena Bitcoina probila granicu od 86.000 dolara. Strategy, koji je u prošlosti bio poznat prvenstveno kao softverska tvrtka MicroStrategy, danas svoju poslovnu strategiju uglavnom temelji na Bitcoinu i sam sebe naziva „Bitcoin Treasury Company“. Najnovija kupnja tako potvrđuje da Bitcoin ostaje ključni dio njegove dugoročne strategije. Izvor

Google i Apple traže kripto stručnjake

Stablecoini i tokenizacija postupno se premještaju iz svijeta kriptovaluta izravno u središte interesa najvećih tehnoloških kompanija. Najnoviji signal za to su oglasi za posao Applea i Googlea, koji traže ljude s iskustvom u blockchainu, stablecoinima i tokeniziranim bankovnim depozitima. Apple je otvorio poziciju Apple Pay Financial Product Strategy Lead, koja bi trebala pomoći u oblikovanju dugoročne strategije proizvoda Apple Pay, Apple Cash i Apple Card. Među poželjnim znanjima izričito navodi stablecoine, tokenizirane depozite i blockchain tehnologije. Dakle, nije riječ samo o tehničkoj poziciji negdje na rubu kompanije, već o osobi koja bi trebala procjenjivati nove proizvode, poslovne modele, partnerstva i mogućnosti daljnjeg rasta izravno unutar Appleova platnog ekosustava. Google ide još korak dalje. Za Google Cloud u Hong Kongu traži osobu za poziciju Industry Principal Architect za Web3, koja bi trebala surađivati s financijskim institucijama, kripto burzama, skrbnicima digitalne imovine i blockchain projektima u cijeloj azijsko-pacifičkoj regiji. Među traženim iskustvima navode se tokenizacija imovine iz stvarnog svijeta, stablecoin platne mreže, tokenizirani depoziti te infrastruktura za skrbništvo nad digitalnom imovinom.

Sami oglasi za posao još ne znače da Apple priprema vlastiti stablecoin ili da će Google Pay uskoro omogućiti plaćanje kriptovalutama. Pokazuju, međutim, da tehnologije koje su prije samo nekoliko godina pripadale uglavnom svijetu kripto burzi i fintech startupova Big Tech više ne smatra rubnom temom. Kod Googlea je taj pomak vidljiv već danas. Tvrtka je razvila Agent Payments Protocol (AP2), koji omogućuje sigurna plaćanja koja izvršavaju AI agenti i podržava različite metode plaćanja, uključujući stablecoine i kriptovalute. Google Cloud također nudi Universal Ledger, infrastrukturu putem koje tvrtke mogu stvarati tokeniziranu imovinu, digitalne platne usluge ili financijske proizvode koji funkcioniraju na distribuiranoj bazi podataka. Novo zapošljavanje stoga ne dolazi niotkuda, već se uklapa u širu Googleovu strategiju razvoja tehnologija za svijet u kojem se klasična plaćanja, umjetna inteligencija i blockchain postupno povezuju. Apple je zasad oprezniji, ali već sama činjenica da pri strategiji Apple Paya znanje o stablecoinima i tokeniziranim bankovnim depozitima smatra relevantnom kvalifikacijom pokazuje koliko se brzo mijenja pogled tradicionalnih tehnoloških kompanija na digitalnu imovinu.

Iza rastućeg interesa prije svega stoji pomak stablecoina od trgovanja kriptovalutama prema stvarnim plaćanjima. Njihova glavna prednost je mogućnost prijenosa digitalnih dolara praktički neprekidno, brzo i programabilno, bez potrebe da korisnik drži volatilnu kriptovalutu. Zbog toga i tradicionalne platne kompanije počinju znatno aktivnije koristiti ovu infrastrukturu. Visa navodi da u njezinoj mreži već djeluje više od 160 kartičnih programa povezanih sa stablecoinima, pri čemu je njihov volumen plaćanja na godišnjoj razini porastao gotovo 200 %, a volumen stablecoin namire premašio 20 milijardi dolara. Istodobno raste i tokenizacija bankovnih depozita i tradicionalne financijske imovine, koja bi za velike banke i tehnološke kompanije mogla biti još važnija od samih kriptovaluta. Sve to stvara novi prostor u kojem se granica između klasičnog novca i blockchaina počinje postupno brisati. Ni Apple ni Google zasad nisu najavili novi kripto proizvod, ali njihovo zapošljavanje jasno pokazuje jedno: ako stablecoini i tokenizirani novac postanu sljedeća generacija platne infrastrukture, najveće tehnološke kompanije neće htjeti ostati po strani. Izvor

Solana testira finalnost transakcija do 150 milisekundi

Solana je na testnoj mreži počela isprobavati jednu od najvećih promjena u svojoj povijesti. Nadogradnja pod nazivom Alpenglow trebala bi znatno skratiti vrijeme potrebno da se transakcija smatra konačnom – s trenutačnih približno 12,8 sekundi na oko 150 milisekundi, odnosno 0,15 sekundi. Pritom nije riječ samo o dodatnom ubrzanju same obrade transakcija. Ključni pojam u ovom slučaju je takozvana finalnost, odnosno trenutak kada mreža blok smatra potvrđenim i više se ne očekuje njegova promjena. Upravo na tu sigurnost čekaju, primjerice, kripto burze prije knjiženja depozita, blockchain mostovi prije oslobađanja imovine na drugoj mreži ili trgovci koji prihvaćaju plaćanja. Ako Alpenglow postigne planirane parametre i u stvarnim uvjetima, taj bi se proces mogao skratiti više od 80 puta, a korisnik bi na konačnu potvrdu čekao praktički samo djelić sekunde.

Iza značajnog ubrzanja stoji potpuna promjena načina na koji se validatori Solane usuglašavaju o konačnom stanju blockchaina. Danas mreža koristi mehanizam TowerBFT, pri kojem validatori svoje glasove bilježe izravno u blockchain, a za postizanje finalnosti potrebno je prikupiti dovoljan broj glasova tijekom 32 slota. Alpenglow ga zamjenjuje novim sustavom Votor. U njemu validatori svoje glasove šalju izravno jedni drugima, a blok se u odgovarajućim uvjetima može konačno potvrditi već nakon jednog kruga glasovanja. Ako se potrebna većina ne postigne odmah, slijedi drugi krug. Samo korištenje Solane zbog toga se ipak neće mijenjati. Transakcije, smart contracti, naknade i Solana Virtual Machine nastavit će funkcionirati na isti način, a korisnici neće morati mijenjati novčanike niti način na koji šalju kriptovalute. Promjena se odvija prvenstveno u tehničkom funkcioniranju mreže. Prema Solaninoj dokumentaciji, novi sustav trebao bi podnijeti i situaciju u kojoj dio validatora nije dostupan. Protokol je dizajniran tako da tolerira 20 % offline stakea i dodatnih 20 % potencijalno zlonamjernog stakea.

Alpenglow već nekoliko mjeseci radi u manjem eksperimentalnom okruženju stvorenom posebno za njegov razvoj. Prelazak na javni testnet zato predstavlja važan korak: novi mehanizam dolazi u okruženje u kojem ga mogu testirati postojeći operateri infrastrukture i gdje će se pokazati kako podnosi migraciju većeg broja validatora odjednom. Solana planira aktivirati nadogradnju tek nakon završetka testiranja i stabilizacije. Ako se, međutim, finalnost od približno 150 milisekundi uspije sigurno implementirati i na glavnoj mreži, to će predstavljati veliku promjenu za Solanu. Blockchain bi korisnicima i financijskim aplikacijama mogao ponuditi ne samo brzu obradu transakcija, već i gotovo trenutačnu sigurnost da je njihov rezultat konačan. Izvor

Europske središnje banke traže ograničavanje prinosa na stablecoine

Europske središnje banke žele pooštriti pravila za stablecoine i spriječiti kripto platforme da korisnicima nude prinose putem lendinga, stakinga ili sličnih usluga. Europska središnja banka zajedno s nacionalnim središnjim bankama država članica EU-a predložila je ovu mjeru Europskoj komisiji u okviru revizije regulative MiCA. MiCA već sada zabranjuje izdavateljima stablecoina i pružateljima kripto usluga isplatu kamata ili drugih nagrada izravno za samo držanje stablecoina. Prema središnjim bankama, ipak postoji prostor za zaobilaženje te zabrane, primjerice tako da korisnik svoje stablecoine ustupi platformi za lending ili ih uloži u proizvod označen kao staking te za to prima redoviti prinos. Upravo tu mogućnost središnje banke žele zatvoriti. Tvrde da stablecoini u europskom regulatornom okviru trebaju prvenstveno služiti kao sredstvo plaćanja, a ne kao ekvivalent štednom računu. Ako bi vlasnik stablecoina mogao ostvarivati redoviti prinos bez obzira na to kroz koji se proizvod on isplaćuje, stablecoini bi sve više nalikovali klasičnim kamatonosnim bankovnim depozitima.

Ovo pitanje nije samo teorijsko. Prinose na stablecoine već danas nudi više kripto platformi, a sredstva za njihovu isplatu mogu dolaziti iz različitih izvora. Analiza Banke za međunarodna poravnanja pokazuje da neke centralizirane burze mogu nagrađivati vlasnike stablecoina iz prinosa rezervne imovine, dok druge koriste prihode od trgovanja ili drugih aktivnosti platforme. Pri višim kamatnim stopama stablecoin u kombinaciji s takvom uslugom korisniku može početi nalikovati štednom proizvodu. Upravo toga se europske središnje banke pribojavaju i iz perspektive tradicionalnog bankarskog sustava. Kada bi velik dio novca prešao s bankovnih računa u stablecoine koji nude usporediv ili viši prinos, banke bi mogle izgubiti dio stabilnih retail depozita iz kojih financiraju svoje poslovanje. ECB je i ranije upozoravao da stablecoini imaju sve veći potencijal konkurirati tradicionalnim financijskim proizvodima. Njihova globalna tržišna kapitalizacija kreće se oko 300 milijardi dolara, pri čemu približno 90 % tržišta otpada na dva najveća stablecoina vezana uz američki dolar – USDT i USDC. Stablecoini denominirani u eurima zasad ostaju znatno manji.

Središnje banke istodobno predlažu i promjenu načina na koji izdavatelji stablecoina moraju držati svoje rezerve. MiCA trenutačno zahtijeva da najmanje trećina rezervi bude pohranjena u obliku bankovnih depozita, dok kod stablecoina označenih kao značajni taj udio može doseći 60 %. ECB i nacionalne središnje banke upozoravaju, međutim, na suprotan problem: ako bi izdavatelj stablecoina tijekom krize morao brzo isplatiti velik broj klijenata, mogao bi odjednom povući znatan iznos novca iz banaka i stvoriti dodatni pritisak na njih. Umjesto fiksno određenog udjela bankovnih depozita zato predlažu veći naglasak na to koliko se brzo rezervna imovina može pretvoriti u gotovinu. Reuters navodi da središnje banke podržavaju model temeljen na likvidnosti imovine s dospijećem između jednog i pet radnih dana. Prijedlog tako s jedne strane ide prema strožem ograničavanju prinosa na stablecoine, dok bi s druge strane mogao promijeniti i pravila njihova funkcioniranja i upravljanja rezervama. Za sada je riječ samo o stajalištu podnesenom u okviru revizije MiCA-e. Tek će daljnji koraci Europske komisije pokazati hoće li ove preporuke ući u prijedlog novih pravila i u kojem bi se obliku eventualno primjenjivale na kripto burze, lending platforme ili staking usluge u EU-u. Izvor

Investirajte s Fumbi danas

Iskoristite potencijal kriptovaluta jednostavno, sigurno i učinkovito. Počnite ulagati s Fumbi već od samo 10 €. Fumbi algoritam u Fumbi Index Portfelj prati kretanja kripto tržišta za vas. Ako želite kreirati vlastite kripto portfelje, odaberite proizvod Fumbi Napredni Portfelji, gdje imate pristup više od 120 kriptovaluta i predložaka koje je izradio naš tim, s fokusom na različita područja kripto svijeta.

Susreli ste pojam koji ne razumijete? Nema brige! Sve važne kripto pojmove možete pronaći na jednom mjestu u našem novom Fumbi Rječnik.